Projekti Društva

Poštovani ljubitelji ptica

 

Naše Društvo od 2002 godine aktivno sudjeluje u Međunarodnim danima Europskog prebrojavanja ptica. Glavni cilj tog projekta je upoznati javnost sa migracijama ptica, promicati zaštitu ugroženih vrsta ptica i njihovih staništa kroz aktivno sudjelovanje u promatranju ptica i prirode.

Zaštita ptičjih staništa vrlo je važna s obzirom na veliki broj seobenih vrsta kojima su za opstanak neophodni sigurni i očuvani seobeni putevi kojima se koriste milijunima godina. Pojavom čovjeka i njegovih aktivnosti u urbanizaciji, industrijalizaciji i poljoprivredi nanose im se teški udarci ponajviše zbog nepoštovanja zakonskih propisa. Ukoliko prekinemo bilo koji seobeni pravac u bilo kojem dijelu svijeta (kroz Hrvatsku prolazi Jadranski seobeni pravac), onemogućili smo opstanak stotina ptičjih vrsta koje dijelimo sa ostatkom svijeta. Takav nivo uništenja ptičjih staništa istovremeno značio bi i uništenje stotina drugih životinjskih i biljnih vrsta s kojima ptice dijele te staništa. U naporima da se takav scenarij uništenja biološke raznolikosti izbjegne organiziraju se aktivnosti za izravno upoznavanje javnosti sa prirodnim vrijednostima u neposrednoj blizini, jer nam upravo one daju mogućnost proizvodnje zdrave hrane i čiste vode.

Da je u pitanju doista međunarodna akcija pokazuju rezultati dostavljeni od Europskog koordinatora ove akcije, BirdLife Švicarska, koji ukazuju da u njim sudjelluje veliki ljubitelja ptica i prirode. U projektu sudjeluje 30 do 40 zemalja, od Portugala do Kazahstana, pa od Cipra do daleke Finske. Prijašnjih godina prijaviljeno je više od 80.000 promatrača koji su organizirali više od 2.000 događaja vezanih za promatranje ptica. Uz to su zabilježili gotovo 5.000.000 različitih jedinki ptica.

Rezultati pokazuju koliko su pojedine vrste ptica karakteristične za različitih dijelova svijeta, da je raznolikost ptičjih vrsta veća nego što ih je većina ljudi svjesna. Posebno su dojmljiva bila ogromna jata čvoraka, prstenovanje rijetkih ptica pjevica i masovni seobeni pokret ždralova iz baltičkih zemalja u smjeru juga i još mnogo zanimljivoh podataka.

Hrvatska drži korak sa drugim zemljama svoje veličine. Obićno sudjeluje više od 70 promatrača na više od 25 lokacija. Zabilježi su više od 15.000 jeinki ptica i vše od 130 vrsta ptica. Najbrojnije su bile divlje patke, čvorci i vrapci, koji se broje u tisućama, uobičajene su i često viđene ptice u našem podneblju. Ali zapravo je zanimljivije bilo vidjeti koje su rjeđe viđene ugrožene vrste, jer su pogođene uništavanjem i reduciranjem raznih staništa ili su primjećene van uobičajenih seobenih puteva i vremenskih perioda: modrovoljka, sova močvarica, sivi sokol, suri orao, srednji plijenor, zlatar pijukavac, kulik blatarić, strnadica močvarica, krivokljuna prutka, ošao štekavac, zlatouhi gnjurac, žličarke, pa čak i lastavice! Više o tim i stotinama vrsta ptica Hrvatske možete saznati konzultiranjem našeg Društva, internetskih tražilica, ali i razne literature.

Naravno, da bi ptice vidjeli u prirodnom okruženju bilo je neophodno prići im bliže. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, gotovo svake godine, nema dovoljno članova za pratnju svih zainteresiranih ljubitelja prirode. Ali svi su po potrebi imali dovoljno „hrabrosti“ samostalno izaći na teren.

Zbog toga moramo spomenuti sudjelovanje vrijednih učenika iz osnovnih škola ali i Javnih županijskih ustanova jer su se uključili u vođenje školaraca na svojem terenu i svake godine podupiru akciju prebrojavanja.

Upute za promatranje

Gdje i kada promatrati? Močvarna staništa, jezera, rijeke to su idealna staništa. Uz to tu su velika ribogojilišta u unutrašnjosti Hrvatske koja su danas nezamjenjiva nadomjesna močvarna staništa nakon niza desetljeća uništavanja močvara kroz pretjerano reguliranje rijeka. Srećom, na raspolaganju još uvijek ima očuvanih prirodnih staništa kao što su parkovi prirode i regionalni parkovi, poput Rezervati na području Mura-Drava-Dunav, Ornitološki rezervati poput Crne mlake, Vranskog jezera... Kod nas još uvijek ima planinskih, šumskih i poljoprivrednih područja koji su sačuvali dobar dio biološke raznolikosti, ali o čovjeku ovisi koliko će se još dugo takvima održati.

Nažalost loš primjer je zagrebački Bundek, umjesto da je iskorišten u edukatvne i turističke svrhe upropašten neprimjerenim kultiviranjem u izletište, igralište i izložbeni prostor unatoč protivljenju znanstvenih svih i zaštitarskih krugova.

Treba se obući "terenski". Udobnu i vodonepropusna obuća i odjeća su neophodne. Uz to potreban vam je dalekozor, fotoaparat i uz dobru volju podosta strpljenja. Treba se pridržavati Osnovnih uputa za promatranje ptica i rezultati neće izostati, ako ništa drugo uživati ćete, sa svojom obitelji i prijateljima, u našoj još sačuvanoj prirodi.

HDZPP